Payday Loans
  • English
Palate u Boki Kotorskoj
„Palače su danas skoro nijemi svjedoci nekadašnje veličine, sjaja i bogatstva. Živo se na njima odrazuje sva prošlost, osobito doba blagostanja ... One kotorske, nikle potkraj srednjega vijeka i kroz šesnaesti, a pomalo i kasnije, s ovima peraškima iz XVII i XVIII st., i s onima dobrotskim i ponešto prčanjskim iz XVIII st., jasno govore o izmjenama sudbine u ovome kraju i zorno predočuju krivulju ekonomsko-socijalnog i kulturnog razvoja najvažnijih mjesta u Boki, kako ju je savijalo vrijeme.”
/Pavao Butorac, prva polovina XX vijeka/

Razvoj graditeljske djelatnosti uopšte pa tako i reprezentativnih kuća i palata u Boki usko je povezan sa istorijskim tokovima, društvenim, ekonomskim i kulturnim razvojem ovog područja.

U rimskom periodu u Risnu nastaju prve građevine tipa „villa rustica”. U Kotoru se u periodu srednjeg vijeka, a naročito za vrijeme njegovog najvećeg procvata, podižu „dvorovi” i palate. U tom periodu, pretežno u tivatskom dijelu zaliva, nastaju i ljetnikovci kotorskih plemićkih porodica. U XVII i XVIII vijeku razvija se karakterističan tip bokeljske barokne palate,  prije svega u naseljima Perast, Prčanj, Dobrota, koja u tom periodu stiču statuse pomorskih naselja, ali i u Kotoru u kome se grade gradske plemićke palate. U istom tom periodu, naročito nakon oslobađanja od Turaka, nastaju i reprezentativne kuće i palate u hercegnovskom dijelu zaliva.

Pod specifičnim tipom bokeljske palate podrazumijevaju se, prije svega, barokne palate nastale u periodu XVII i XVIII vijeka.

Bokeljska palata, u pogledu unutrašnje organizacije i načina života, predstavlja proširen tip građanske kuće, sa većim brojem prostorija za reprezentaciju, kao i za individualno stanovanje.

Građanska kuća u Boki Kotorskoj bila je pretežno sa tri etaže i namijenjena jednom domaćinstvu. Prizemlje je služilo određenim privrednim potrebama. Prvi sprat je služio reprezentaciji, drugi užem domaćinstvu. Prijemne prostorije prvog sprata otvarale su se prilikom velikih praznika, krštenja, svadbi i smrtnih slučajeva u kući. Na trećem, tj. posljednjem spratu - u dijelu potkrovlja - bila je smještena, pored ostalih pomoćnih prostorija, prostrana kuhinja kao glavni svakodnevni prostor.

Razlika između palate i građanske kuće u Boki ne ispoljava se toliko u obradi detalja koliko u opštoj koncepciji. Palate, izuzimajući one u Kotoru koje se odlikuju specifičnim gradskim karakterom, nameću se svojom veličinom. One su nekada na tri, a češće na četiri etaže (prizemlje, dva sprata i potkrovlje), sa strogo simetričnim pročeljem. Osa simetrije naglašena je posebno u periodu baroka suženim posljednjim spratom u vidu proširene vidionice - „belvedera”, i obaveznim balkonskim motivom. Vrt je spoljnji nerazdvojni dio bokeljske kuće, i posebno palate.

Tipična organizacija prostora u bokeljskoj palati je do krajnosti uprošćena. Nastala je po ugledu na organizaciju građanske kuće, ali i pod uticajima reprezentativnih palata u Italiji, prevashodno Veneciji.  Tipični raspored prostorija u bokeljskoj palati sastoji se od centralne dvorane - salona sa po dvije prostorije s obje strane, i poznat je kao koncept „četiri sobe i salon” („La casa di un padron, quatrro stanze un salon”). Salon je, u palatama koje se nalaze uz obalu, uvijek okrenut moru. Ovaj tip osnove javlja se na primorju počev od XVI vijeka, iako je proistekao iz sličnog gotičkog koncepta, koji je unaprijeđen proširenjem središnje dvorane, prema funkcionalnim zahtjevima renesansnog i baroknog načina života.

 Organizacija prostora same palate, dvorišta i svih pomoćnih prostora, najbolje govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine.

„U prizemlju je bilo spremište za barku i za opremu broda, pa podrumi za bačve i badnje i za uljana pila, a tako i za druge slične kućne potrepštine. U nekim su palačama u prizemlju toliki prostori, da su mogli poslužiti, i za hambare žita, a i za drugu trgovačku robu, što se tamo zgrtala s trgovačkih pomorskih putovanja, dovezena obično na vlastitim brodovima, osim ako nije uz kuću ili daleko od nje, vlasnik imao još i poseban magazin ili spremište.

Na spratu je prostor bio podijeljen po onoj mletačkoj: četiri sobe, jedna dvorana (quattro stanze, un salon). Mletački se način gradnje oponašao ne samo pri ustroju i stilizaciji kućne spoljašnjosti, nego i pri razdiobi unutrašnjeg prostora. Ovo pogotovu vrijedi za donji sprat, gdje su se primali prijatelji i gosti. U sredini dvorana, velika i prostrana, služila je ne samo za obične posjete, nego i za zabavu i za svečanije kućne zgode. Na uglovima dvorane po jedna soba, razumije se ulazom redovito navezana na nju.

Što je boljega pokućstva, obično se pribralo u dvoranu. Osobita odlika dvorana bila su velika zrcala, s baroknim okvirima znatne umjetničke vrijednosti od pozlaćena drva. Ovakvih dragocjenih okvira naći je i oko portreta i oko drugih slika. U kućama se naših pomoraca nalazilo i tzv. „mornarskih škrinja” koje su inače služile obično za prćiju nevjestama. To su veliki sanduci od tvrda drveta, kamo su mornari spremali svoje potrebe.

 Pod krovom je kuhinja sa sprednim prostorijama.

Uz kuću se nalazi dvorište,  obor ili avlija, uvijek popločanu, gdje je ponajčešće sprema za kućne potrepštine, ...cisterna i cvjetni nasadi. Cvijeće osobito dobro uspijeva radi neobično blage klime, pa ga ima usred zime. Neka su dvorišta tako prostrana i lijepo uređena, da služe kao neki odušak za kućni život, osobito ljeti. Uz dvorište je obično vrt za povrće ili voćnjak. Vrtovi imaju i po više dolaca obzidanih  i podržavanih kamenim međama, jedan vrh drugoga. Najobičnije su voćke naranča i limun. Susreće se oleandar, kostilja, paoma, bor i čempres...

Osobitost je kuća pri moru tzv. ponta”. To je zapravo gat ili pristan, od kamena obzidan prema moru. Mjestimice ga more oblijeva s triju strana, a jednom se drži kuće. Na ponti ima i po koje stabalce, redovito limun, i nasad cvijeća ili grmečak divlje ruže, što je ovio kućna vrata i prozore, da im u proljetni cvat prida neobičan čar. Na ponti je i „mandrać”, zaklon za barku. Uz mandrać je obično i povlačište („triadur” po talijansku od „trirare” = vući) za barke, kad ustreba izvući za zimski drijemež ili opremiti za more, što izjeda bez sućuti. Ima na ponti i kamenih sjedala ili „pižula” jer je ovakav prostor s dva krila ograđen zidom, da se kućna sloboda i osjeti i naužije pri punoj mjeri pri suncu i morskome zraku i ljeti i zimi. Nova je kolna cesta porazila starinske „ponte”, tako karakteristične za stari kućni i društveni život Boke, i brisala ih gotovo sasvim.”1

 

1 Pavao Butorac, Kulturna povijest grada Perasta


 

 

Mapa Boke Kotorske

mapa-boke-screen

www.bokabay.info

Veb sajt bokabay.info je realizovala NVO Expeditio Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora.

Sredstva za ovaj projekat obezbijedila je Opština Kotor na KONKURSU za raspodjelu sredstava budžeta namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija u Opštini Kotor za 2008.

Spisak kulturnih dobara koji se nalaze u Registru spomenika kulture, kao i podaci o tim kulturnim dobrima, su dobiveni od Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor.

Zahvaljujemo se Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor na saradnji pri realizaciji projekta i ustupljenom materijalu.


Warning: Creating default object from empty value in /home/bokabay/bokabay.info/modules/mod_stats/helper.php on line 106
Broj pregleda članka : 663061

BokaBay
So how much does a great wedding photographer cost.